September 03, 2007

Mánnodat čakčamánu 3. beaivi

Ja go máilmmi loahpa oidnen
ii lean go geahči,
ja jorgalettiin gohčui
seavdnjadat.

Nie. In dieđe lea go dat oba dikta. Ii leat nu álki lyrihka čállit go olmmoš sáhtálii jáhkkit, ii beare boađe go čohkkeda, ii munnje goit. Lean olles beaivvi geahččalan juoidá huomedit čállit, juoga midjas juoidá mearkkaša, juoga midjas hástala ja movttiidahttá, muhto in naga dan bargat. In odne goit. Nu ahte dat man lean nahkan moivet oktii lea diet. Oba árki, muhto nu lea. In galgga goassege šat rápmit ahte galggan divtta geaidut oktii beare nie, muhto ii gal mearkkaš ahte vuollánan. Veaha váivi aŋkke lea go in iešge ipmir jur maid dikta man lean čállán mearkkaša, anán dego dobddu ahte sáhttálii mearkkašit juoidá, muhto lea váttis dadjat midjas lea. Muhto olmmoš oahppá, ja dál lea jávoheapmi veaha mu oahpahan: Back to reality.

Bearjadaga ledjen fas olgun, vulgen Drivii maŋit, go moadde olbmo mat ledje leahkán sámifeasttas mannan bási mu hástale boahtit. Muhto in diehtán ahte nu váivi galggai šaddat... Doppe lei oainnat bárdni guhte lei leahkán doppe dan feasttas, muhto geainna in lean ovdal hoallan, ja uttadahpi go dohko bohten álggii munnje viggat nu ihána... Ii lean beare veaha ge, galggai mu doallat ja ii heaitán mu giehtadit, ja vaikko geahččalin sáddet sutnje signálaid ahte in su huollan beare joŧkkii ja šattai vel vearrát. Álggii munnje savkalit (ii jur savkalit nahkan go lei nu juhkan, čuoččui doppe soalssideame mu bealji sisa) fasttes diŋggaid, ahte galgen su mielde siidii, maid hálidii muinna dahkat, rámidii iežas čippi, man stuoris lei (biro sámibártnit), ja loahpas šattai nu vearrái ahte fertejin beare vuolgit. Suddu, go livččii muđui hávskkes eahket, muhto earát nai ledje nu juhkaluvvan ahte eai huomedan eai maidige. Váivi, dieđun, bárdnái nai, muhto go ii liiko bártniide ii liiko bártniide.

Beaivvi maŋŋil vulgen gávpogii gaskabeaivvi boražit. In láve gillet biebmut, nu ahte árgabeivviid dábálaččat boran universitehtas, ja dán lávvardaga vulgen gávpogii. Ale mus jeara manin, muhto mearridin Paletten-káfea geahččalit. In dieđe manan go dohko oktii vel, ii biebmu lean nu buorre, ja lei divrras vel, muhto doppe lei okta diŋga midjas lei mielagiddevaš. Doppe lei olmmoš gean lean universitehtakantiinnas máŋgii oaidnán, láve doppe borrat gaskabeaivvi, ja dál čohkkái Palettenis seamma sivas go mon. Olmmái lea dego 50-60 jagi boares, ja ferten árvidit ahte atná juogalágan barggu universitehtas, muhto in jáhke lea oahpaheaddji, soaitá muhtunlágan viessobearráigeahčči, ja dan man dál dajan ehpet galgga boastut ipmirdit, ii leat nu ahte anán su rávkin dahje nie, muhto orru hui aktonas, álo borrá eivákto universitehtas, čohkká eivákto iežas borddis, ja dál, lávvardaga, čohkkái Palettenis; eivákto.

Lean odne hui ollu olbmá birra smiehttan. Lean jur lohkan Murakami girjji “Kafka på stranden” ja girjjis lea olmmoš gean namma lea Nakata. Jáhkán dat olmmái soaitá leahkit veaha dego Nakata. Nakata lea olmmoš guhte eallá oaju nalde go ii oktage jáhke ahte nahká barggu doallat. Son lea nu máŋgii gullan ahte lea “jallasoaivi” ahte ieš oaidná dan lunddolažžan, ja dainnaládje čilge nai iežas eallima mohkiid: Nakata lea jallasoaivi, ja danin ii beasa eallit seammalágan eallima go dábálaš olbmot; Nakata lea jallasoaivi ja eallá jallasoaivvi eallima. Muhto dat man ii oktage dieđe lea ahte Nakata máhttá bussiiguin hoallat, ja ahte doallá čoavdaga stuorra čiegusvuođaide. Nakata ovddasta olbmuid geaid servodat fuonáša, geaid árvvu servodat ii ipmir dan dihte go eai vácce servodaga čorgen bálgáid mielde, go eai hieba servodaga mearriduvvon árgabeaivái, ja danin kategoriserejuvvojit imašlažžan, atnemeahttumin, jallasoaivin.

Dat man dieđán mu Nakata birra lea: Goavru ja vázzá bonjihis julggiiguin, lea gurpesealggát ja skielgačalmmát, lea ránesvuovvtat ja atná álo ruvdoskirttu badjelis, dávjá boradettiin massá iežas juŋá ja gáffela, lea 50-jagiin, atná muhtunlágan barggu universitehtabirrasis ja deháleamos: Orru hui aktonas ja veaha láhppon. Jáhkán moai Nakatain letne veaha seammaláganat.

No comments: